Naučite osnovno o bojama:

http://www.dekor-magazin.com/rubrike/interijeri/boje.htm

Svatko od nas osjeća boje na svoj jedinstven način. Poznavanje psihologije ljudskog poimanja boja,
međusobne skladnosti različitih nijansi, prepoznavanje modnih trendova, sve to je za JUB kao
proizvođača boja iznimno značajno.

Gdje god da se osvrnemo, vidimo svijet u bojama. Svatko od nas osjeća boje na svoj jedinstven način.
Poznavanje psihologije ljudskog poimanja boja, međusobne skladnosti različitih nijansi, prepoznavanje
modnih trendova, sve to je za JUB kao proizvođača boja iznimno značajno.

Boja je osoban, osjetilni doživljaj, kojeg u mozgu stvara svjetlost prolaskom kroz oko. Iz tog proizlazi
da je raspoznavanje boje zahtjevan proces u kojem sudjeluje svjetlost, objekt, oko i mozak. Fizikalno
ga opisujemo kao elektromagnetno zračenje različitih frekvencija i valni duljina.

Ljudi su uvjereni, da boje naših domova izražavaju našu osobnost i naš okus, iako nas često preveliki
izbor nijansi boja može smesti čak i uplašiti. Činjenica je da je boja najprilagodljiviji element u oblikovanju
i estetici našeg doma. Prilagodljivost joj omogućuje izbor iz tisuću nijansi, zato je obično zadnja na
redu prilikom opremanja prostora, jer osigurava jednostavno povezivanje i prilagođavanje svih elemenata
u prostoru (zavjese, pokućstvo itd.) 

Prije odluke o izboru boje trebamo si odgovoriti na slijedeća pitanja:

Koja je namjena prostora, koji ćemo bojati?
Tko će boraviti u prostoru?
Kakva je prirodna svjetlost u prostoru?
Kako će prostor biti opremljen (namještaj, stil, posebnosti...)?
Koje su boje prisutne u susjednim prostorima?
Kakve osjećaje i raspoloženja bi prostor trebao poticati?
S odgovorima na gornja pitanja možemo stvoriti zaključak, da je boja najsnažniji pojedinačni dizajnerski
 element s kojim raspolažemo.

Boje dovesti u naš život na više načina. Zato je svakako dobro znati kako ljudsko oko doživljava boje. U
nastavku ćemo ukratko objasniti osnovne teorije boja, s kojima ćemo kasnije lakše donijeti odluke.

U osnovi razlikujemo četiri primarne ili osnovne boje. To su crvena, plava zelena i žuta, koje su prikazane
u krugu spektra. Miješanjem primarnih boja dobijemo sekundarne boje: ljubičastu, tirkiznu, narančastu i
 svjetlo zelenu.

Pomicanjem po krugu spektra razlikujemo 3 različite harmonije:
Jednotonske harmonije su one, kod kojih varijante jedne boje postižemo s različitim intenzitetom
(tamno, svijetlo). Ako takvu harmoniju upotrijebimo na cijelom prostoru, može postati umarajuća,
prazna i nezanimljiva.

Vezane harmonije su one kod kojih koristimo boje, koje se u prirodnom krugu spektra nalaze jedna
do druge. Primjer su žuta, narančasta, crvena (spektar toplih boja), zelena, zeleno plava, plava (spektar
 hladnih boja).

Kontrastne harmonije su one kod kojih kombiniramo kontrastne boje odnosno one koje se u krugu
spektra nalaze jedna nasuprot druge. To su npr. crvena i zelena, žuto zelena i ljubičasta, ljubičasta i žuta,
 narančasta i plava.

Teoretsko znanje o bojama može nam biti od velike koristi, ali ipak je najvažniji faktor odluka pojedinca i
 njegove obitelji, koja će živjeti s bojama u prostoru.

BOJE I OSJEĆAJI

Boja je nešto toliko svakidašnje da je često i ne zamjećujemo, pa ipak za naše raspoloženje je izuzetno
važna. Što su boje jače, jači je i njihov učinak na nas.

Boje utječu na djelovanje našeg uma i na naše osjećaje. Trebamo se usredotočiti na boje koje nam donose
blagotvorne učinke. Vrlo je važno da u skladu sa svojim raspoloženjem biramo i boje koje nas okružuju, pa
čak i onda kada nisu takve za okolinu, one djeluju na naše raspoloženje.

S bojama izražavamo slijedeće osjećaje:

ČISTOĆU, NEVINOST - Bijelu boju s osjetilnog vidika označavamo kao čistu i vedru, iako hladnu boju.

GIBANJE - Žuta potiče motoričko djelovanje i stvara gibanje. Preko organa vida djeluje ugodno na naš
 živčani sistem. Za nju je znakovita izrazita intelektualnost.

MIRNOĆA, UNUTARNJI MIR - Zelena boja djeluje na živčani sistem umirujuće. To je najprije umirujuća i
hipnotična boja. Omogućuje smirivanje duha. U prostoru uklanja nesanicu.

USREDOTOČENOST - Fiziološki učinci plave boje su upravo suprotni učinku crvene.
Plava svjetlost omogućava dobru koncentraciju, iako prilikom dulje izloženosti takvoj svjetlosti lako
padamo u pospanost, koja ne uzrokuje neugode ili posebne uznemirenosti.

RAZDRAŽENOST, STRAST - Crvena je vruća i prodorna boja, zato djeluje na organizam kao psihofizički
stimulans. Prevelika količina crvene boje u prostoru stvara dojam glasnosti, za što je ponešto i zaslužna,
iako može djelovati i moćno.
Kao boja vitalnost i aktivnosti crvena pobuđuje i intelektualnu aktivnost. Crveno raspiruje i podiže
emocionalnu razdraženost. To je najagresivnija od svih boja, koja nas doslovno tjera na aktivnost.  

VESELJE - za podizanje veselja najčešće koristimo crvenu, žutu i narančastu.
Sve tri su tople i stimulativne boje koje optički približavaju predmete. Pored toga povećavaju stupanj
aktivnosti, pospješuju cirkulaciju i stimuliraju disanje.

TUGA - najčešće boje žalosti i tuge su crna i sve plave nijanse. S obzirom da su negativno osjećajno obojene,
 primjerene su za simbolizaciju negativnih emocija.

STRAVA – za poticanje strave se najčešće pojavljuje crvena i crna boja. Crvena se često pojavljuje i u obliku
 veselja, iako subjekti tada prihvaćaju isključivo njene pozitivne konotacije.

STRAH - za poticanje straha se najčešće pojavljuje crna, ljubičasta i tamno plave nijanse.

INTROVERTIRANOST - Učinci ljubičaste boje na naš organizam su vrlo slični učinku plave iako znatno intenzivniji.
 Obično njenu prisutnost doživljavamo kao uznemirujuću. Implicira introvertiranost i odgovara prije svega onima
koje u društvu doživljavaju kao osobenjake ili skoro izopćenike. To je boja veličine i važnosti, idealizma, omogućuje
otklon i meditaciju.
Lila je uz pomoć bijele oslabljena ljubičasta boja, zato predstavlja njenu blažu varijantu. 

TOPLINA - Narančasta je mješavina žute i crvene. Kao smjesa svjetlosti i topline primjerena je za stvaranje klime
 u prostoru. Narančasta pobuđuje djelovanje srca, iako ne utječe na krvni tlak. Njena prisutnost može uznemiriti
 ali i pomiriti. Pospješuje probavu i povećava apetit, zato je primjerena za opremanje restorana, kuhinja,
blagavaonica. Narančasta implicira instinkt, ekstraverziju, toplinu osjećaja.

MIR, ZAŠTITA - Smeđa boja djeluje na nas pomirujuće, iako nas unatoč tome ne uspavljuje. Obično je doživljavamo
 kao ugodnu i to je prije svega jer smo na nju navikli. Smeđa je snažna, majčinska i zaštitnička boja. Prije svega
 u osnovi implicira ekonomičnost, savjesnost i čvrstoću, iako i pritisak, krutost, upornost, tvrdoglavost. Implicira
 jednostavnost i praktičnost.

SUZDRŽANOST, NESPREMNOST - Siva je boja nespremnosti. Njena glavna struktura doseže od straha, kojeg
naznačuju njeni svjetliji tonovi, preko lažne drskosti njenih srednjih nijansi, do sebične tamno sive boje, koja
 često radi svoje intenzivnosti djeluje ponešto opasno. Omiljena je kod strogih konformista. To je boja
suzdržanosti, a ponekad i vrlo elegantna boja.

MOĆ, TAJANSTVENOST - Objektivna asocijacija crne boje je moć, a njena osjećajna asocijacija je tama i
 tajanstvenost. Fizički označava tamu, fiziološki počinak i psihološku žalost odnosno potčinjenost. Ona je simbol
formalnosti i konvencije, ali i ponosa bez ikakve oholosti.

Pastelne boje: među pastelne boje svrstavamo ružičastu, svijetlo plavu, lila, i druge nježne, pomoću bijele boje
boje osvjetljenje i omekšane tonove. Oni pobuđuju nježnost i krhkost, često i neodlučnost i zbunjenost.
Primjerene su za naglašavanje tankoćutnosti i profinjenosti. Jasne i zasićene boje su u usporedbi s pastelnim,
previše upadljive i prilično nasilne. Pastelne boje su primjerene za stvaranje osjećaja povjerenja.

NAJOMILJENIJE BOJE

Boje preko svojih fizikalinih svojstava i fizioloških učinaka različito utječu na nas i naše raspoloženje,
 zato ih opravdano povezujemo sa specifičnim pojavama u našem životu.

Najomiljenije boje u zapadnoj kulturi su narančasta, žuta, crvena i zelena. Zbog asocijacije s vatrom crvenu,
narančastu i žutu razumijevamo kao boje vrućine, topline, požude, strasti i čežnje. Zelena boja je najprirodnija,
jer je prisutna svuda oko nas.

Narančasta boja je blistava i vatrena, primjerna kao signal za opasnost ili kao upozorenje od vrućih predmeta.
Pospješuje bilo ali bez učinaka na srčani tlak, daje osjećaj ugodnosti, dobrog raspoloženja i veselja. Smatra se
 osjećajnim stimulansom, smiruje i uzbuđuje, ali zna i umarati. Objektivne asocijacije povezuju se uz zalazak sunca,
vatru ili voće (naranču).

Narančasta boja:

na podu (donje površine): djeluje motorički;
na zidu: toplo  
na stropovima (gore) snažno, poticajno, blistavo
Žuta boja je boja sunca. Označava blizinu, površnost i niskoću, a ujedno i nametljivost, usmjerenost na van i
otpornost. Žuta boja je dobro vidljiva, zato predstavlja signal za opasnost i oprez. Dobar je stimulans za naše
oko i preko njega za živčani sustav na kojeg djeluje ugodno. Smatramo je umskim stimulansom i kao takva je
˝intelekualna˝, razumna. Značajna karakteristika žute boje je njena komunikativnost. Zbog njene tradicije i danas
je upotrebljavamo za bojenje poštanskih vozila i sandučića. Žuta boja odgovara zraku, koji je medij komunikacije.
 Lagan je, živahan i radostan. Bijela, ružičasta i žuta su boje malih, nježnih i osjetljivih stvari. Simbolizirati mogu i
naivnost. Žuta boja zajedno s crvenom i narančastom spada među boje aktivnosti i energije, a kao boja svjetlosti
 simbolizira i prosvijećenost. To je psihološki najveselija boja, jer kao boja sunca zauzima najveći opseg u vidnom
spektru.

Žuta boja:

na podu (donje površine): djeluje uznemirujuće, podižuće, prolazno;
na zidovima: nadražujuće 
na stropovima (gore): poticajno, osvjetljavajuće
Crvena boja je boja krvi i vatre, simbol života i ljubavi, izraz je moći, topline i kretanja. Uzrokuje osjećaj topline,
ubrzava ritam srca, podiže krvni tlak i brzinu disanja, njene najbliže infracrvene toplinske zrake prodiru duboko
u tkivo ljudskog tijela, zato s crvenilom povezujemo mišićnu napetost. To je boja vitalnosti i aktivnosti, ne samo
 tjelesne, već i duševne. Potiče psihički rad, te je zbog toga opravdano smatramo duhovnim stimulansom. Fizikalno
 je crvena boja najvidljivija i zato uvijek signal za uzbunu, upozorenje (greška) i za stop znak. 

Crvena boja je vruća i prodorna. To je boja vitalnosti. Potiče intelektualnu djelatnost i djeluje uznemiravajuće.
Uzrokuje utisak glasnoće, moći i ponekad nametljivosti. To je najnasilnija boja, jer nas doslovno tjera na aktivnost.

Crvena boja: 

na podu (donje površine): djeluje moćno, goruće i reprezentativno
na zidovima: glasno i blizu
na stropovima (gore): preteško, nametljivo i nemirno.
Zelena boja je boja biljnog svijeta, a ujedno i žive vanjske prirode. Svježa je i vlažna, ali i hladna.
Na živčani sustav djeluje smirujuće, zato je sedativna i hipnotička. Snižava krvni tlak i širi kapilare. Psihološki to
 znači nadu u novu djelatnost i život. Zelena znači potpunu smirenost u kojoj su svi kontrasti u ravnoteži.

Zbog svoje mirnoće i pasivnosti je zelena boja suprotnost crvenoj, koja označava krajnji nemir i aktivnost. Te
dvije boje su međusobno komplementarne.

Iako je njena objektivna asocijacija zelena vidljiva priroda (djetelina, trava, drveće, ...), njene osjećajne asocijacije
 nisu uvijek najugodnije; više puta okrenute su u smjeru potištenosti i neugodnih doživljaja. Simbolika zelene boje
 je raznovrsna: istina, vjera, povjerenje, preporod, mir

Zelena boja:

na podu (donje površine): nježno,
na zidovima: smirujuće  
na stropovima (gore) zaštitnički, njegujuće

OSNOVE SISTEMA BOJA

Obzirom na širok spektar boja koje ljudsko oko može razlučiti, te potrebe po sporazumijevanju, kroz stoljeća
su nastajala rješenja, koja su primjereno vremenu, nudila upotrebljive mogućnosti. Nastajali su pokusi
raspoređivanja, imenovanja i označivanja boja, odnosno takozvani sistemi boja i zbirke boja. Početak pripisuju
Aristotelu, a kasnije su se tim izazovom sukobili i Leonardo da Vinci, Sigfrid Forsius, Sir Isaac Newton i drugi
ugledni znanstvenici.

Najčešća podjela sustava je podjela na sistematsko raspoređivanje boja i na nesistematske zbirke boja.
U slučaju sistematske podjele, boja je u sustavu predstavljena precizno, intinuitivno i međunarodno upotrebljivo.
Između ostalog, zahtjevi dobrog, sistematičnog sustava su:

intiuitivna podjela i označavanje boja,
jednostavnost upotrebe,
precizna podjela boja s njenim vrijednostima,
vrijednosna podjela (prema izvoru svjetlosti),...
Spomenuti sustavi mogu temeljiti na različitim teorijama:

sistemi s vizualno jednakimi razmacima (Munsell, NCS, OSA, Chroma Cosmos,...)
sistemi, koji baziraju na pravilima miješanja i vlastitih baza i pigmenata (Ostwald, Pantone)
sistemi, koji baziraju na CIE zakonitostima (CIE sistem boja , DIN 6164, RAL Design,...)
Pri nesistematskim sustavima riječ je o slobodnom nizu nijansi boja. Zbirka u pravilu nije izgrađena na izabranim,
odnosno određenim pravilima raspoređivanja – koriste je kao govorno sredstvo između zainteresiranih stranaka i
za određene zahtjeve pojedinog područja mogu imati veliku uporabnu vrijednost.

Među poznate zbirke uzoraka boja uključene su npr:

ton karte modernih, trendovskih boja (česte promjene, osvježavanja)
ton karte (interne odn. proizvođačke)
katalogi proizvođača pigmenata,...
Za sustave boja, koji boje prikazuju realnim uzorcima, glavni je problem priprema tih uzoraka i njihova reproduktivno
st (novi pigmenti, ekološki zahtjevi), zato je broj boja, koje su skupljene u takozvanim atlasima, odnosno
skalama boja, obzirom na veliki broj mogućnosti, vrlo mali, a ipak dovoljno velik za osiguravanje širokog izbora
nijansi.